Akademski i znanstveni radovi, njihovo pisanje i objavljivanje ili predstavljanje počesto je povezano s nemalom količinom stresa. Dozvolite da vam predstavimo kako vam možemo pomoći, olakšati vam njihovu izradu i omogućiti vam sigurnost u vlastiti rad.
Znanstveni stil
Za početak, razjasnimo što je zajedničko svim radovima studenata medicine, fizike, zaštite na radu i sociologije. Osnovna stvar koja ih povezuje trebala bi biti stil kojim su ti seminarski, završni i ini radovi pisani, a to je znanstveni funkcionalni stil.
Dakle, znanstvene radove potrebno je pisati znanstvenim funkcionalnim stilom. On je ograničen i objektivan, za razliku od književnoumjetničkog. Ta se ograničenja odnose na rečeničnu strukturu, glagolske oblike, pa čak i korištene riječi.
Rečenice
Započnimo pričom o rečenicama. Standardni hrvatski jezik ima relativno slobodan red riječi u rečenici pa su s gramatičkog stajališta točne sve od sljedećih:
Ivan čita knjigu.
Ivan knjigu čita.
Čita Ivan knjigu.
Čita knjigu Ivan.
Knjigu čita Ivan.
Knjigu Ivan čita.
S druge strane, nisu svi ti oblici reda riječi u rečenici prikladni za znanstveni rad kakav je čak i esej na dodiplomskom studiju. Znanstveni stil u prvom je redu neutralan i, za ovaj primjer ključno, stilski neobilježen. To znači da su njegove rečenice posložene po sljedećem načelu
subjekt
predikat
objekt
ili
Ivan
čita
knjigu.
Naravno, to ne znači da je stilski usklađen znanstveni rad napisan samo najjednostavnijim mogućim rečenicama. Traže se složene rečenice za izricanje potencijalnih složenih međusobnih odnosa misli i zaključaka i to na najprecizniji mogući način. Imajte na umu i da znanost ne treba biti opterećena osobnim i individualnim mislima pa u rečenicama nema oblika kojima bi se odražavao stav autora o tome da se nešto mora ili ne smije. Nema kondicionalnih ni imperativnih konstrukcija. Znanstveni stil nije subjektivan ni osjećajan.
Osim toga, u znanstvenome stilu potrebno je pridržavati se i svojevrsne bezvremenosti. To ne znači da znanstveni tekst treba biti mala crna haljina, nego da je apstraktan i neobilježen značajkama koje nisu bitne za sadržaj. Stoga nema nepotrebnih digresija ni izricanja želja poput kad bi svi ljudi na svijetu…
Riječi
Još jedna ključna značajka znanstvenog stila su određene riječi pojmovnog značenja, koje su općenito poznate i kao termini. Uglavnom su to stručne riječi koje su nerijetko stranog podrijetla.
Možda toga niste ni svjesni, ali sigurno ste im izloženi tijekom svog obrazovanja i moguće specijalizacije. Neke od njih su pronašle svoj put i svakodnevni govor – recimo, softver. S druge strane, željezov kelat iz hidrata aminokiselina teško ćete čuti na ulici.

Šalabahter
Dakle, postoje određena zlatna pravila kojih se potrebno pridržavati prilikom pisanja znanstvenim stilom, a ona glase:
- pišite neutralno
- pište standardnim jezikom
- pište stručno.
Sasvim jednostavno!
Kako možemo pomoći?
U slučaju da vam pisanje rada ipak nije tako jednostavno kako se na prvi pogled činilo, budite bez brige, rado ćemo vam pomoći s jezične strane.
Dakle, vama i vašim mentorima rado ćemo prepustiti stručnu stranu i oblikovanje u skladu s pravilima obrazovne institucije koju pohađate. Kad budete zadovoljni napisanim sadržajem, možete nam se obratiti da učinimo sve što je u našim jezičnim supermoćima da vaš rad blista i na jezičnoj razini.
Na raspolaganju smo vam na društvenim mrežama i e-poštom, obratite nam se bilo kada!
Izvori
Silić, J., Pranjković, I. Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreba, 2007.
Težak, S., Babić S., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
Barić, E., Lončarić, M., Malić, D., Pavešić, S., Peti, M., Zečević, V., Znika, M., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
Mihaljević, M., Hudeček, L., Hrvatska školska gramatika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: poveznica
Odgovori